Da li je u eri podataka, rasuđivanje nova kompetencija?
- Apr 28
- 2 min read

Podaci su svuda. Dostupni, brzi i tačni. Više nije pitanje da li imamo dovoljno informacija – imamo ih previše. Postavlja se drugo, važnije pitanje: da li donosimo bolje odluke?
U takvom okruženju rasuđivanje postaje ključna kompetencija liderstva. Ne kao „soft skill“, već kao osnova. Andrew Likierman rasuđivanje definiše kao sposobnost da se znanje i iskustvo povežu sa ličnim kvalitetima kako bi se donela odluka. Drugim rečima, nije presudno šta znamo, već kako to što znamo koristimo u konkretnoj situaciji.
Okvir rasuđivanja: Čovek vs. Mašina
U njegovom okviru – rasuđivanje podrazumeva razumevanje konteksta, procenu šta je zaista relevantno, poverenje – kome i čemu verujemo, svest o sopstvenim pristrasnostima i, na kraju, sposobnost da odluku sprovedemo.
Upravo tu se vidi razlika između čoveka i mašine. AI može da obradi ogromne količine podataka i prepozna obrasce koje mi ne vidimo, ali ne razume kontekst na način na koji ga razume čovek, ne preuzima odgovornost i ne oseća posledice. Zato pitanje više nije da li koristiti AI, već kako misliti uz AI.
Realnost na domaćem tržištu: Nalazi istraživanja
Kada ovu temu pogledamo kroz podatke iz Srbije, slika postaje vrlo konkretna. U istraživanju objavljenom u časopisu ”Ekonomika preduzeća” koje je predstavljeno na Kopaonik biznis forumu 2026 (autori Žaklina Teofilović, Nebojša Savić, Jelisaveta Lazarević i Ivan Pribićević) vidimo da čak 96% organizacija već koristi generativni AI, a oko 30% uvodi i AI agente.
Na prvi pogled, deluje da je transformacija već u toku.
Međutim:
· Svega 9% kompanija ima AI zaista duboko integrisan u ključne poslovne procese.
· 41% je i dalje u fazi eksperimentisanja.
· Ljudski izazovi su primarni: 36% kompanija navodi prilagođavanje zaposlenih kao najveći problem, zatim upravljanje podacima (22%) i bezbednost (16%).
· Postoji i jasan jaz između lidera i zaposlenih, posebno generacije Z. Dok menadžment veruje da podstiče eksperimentisanje, više od polovine mladih to ne prepoznaje, a čak 65% njih nema nikakvu formalnu edukaciju o AI-u.
Postavlja se pitanje da li tehnologija napreduje brže od naše sposobnosti da je smisleno integrišemo u način razmišljanja i rada?
Detaljnije o ovim nalazima dostupno je u istraživanju:
Lični nivo: Human Magic
I tu dolazimo do ključnog pitanja za svakog od nas: šta radimo sa tim saznanjima? Ne na nivou organizacije kao sistema, već na ličnom nivou lidera. Kada verujemo algoritmu, a kada sopstvenoj proceni? Kako razvijamo rasuđivanje – i kako ga razvijamo kod ljudi sa kojima radimo?
Upravo tim pitanjima bavi se Spark. Kroz temu inspirisanu knjigom profesora Johan Roos ”Human Magic: Leading with Wisdom in an Era of Algorithms”, fokus nije na tehnologiji kao takvoj, već na onome što ostaje suštinski ljudsko – sposobnosti da u kompleksnosti i neizvesnosti donesemo dobru odluku.
Jer u eri algoritama, konkurentska prednost više nije u tome ko ima AI, već u tome ko zna kako da razmišlja dok ga koristi.
Zato smo u fokus ovogodišnjeg oblikovanje debate u fokus stavili Human Magic o čemu ćemo debatovati 19. novembra u Sava Centru.


Comments